Primošten Burnji  •  Draga  •  Croatia               
Get the Flash Player to see this rotator.




Magarica Đina

Đina je naša magarica koju ćete upoznati htjeli vi to ili ne, jer Vas ona očekuje na samim vratima Baćulova dvora. Ima izniman talent za fotografiranje, a i jako je ljuta kad se muzikaši uline, pa im svojim revanjem daje do znanja da je vrijeme da se trgnu i zabave goste... to su samo neke od zgoda naše magarice Đine, vedre i vesele bez obzira na svoje pozamašne godine.

Jeste li znali:

OPĆENITO O MAGARCU (Equus asinus asinus) (kenjac, sivac, tovar, osao, osel, magare; pule - mali magarac, magarčić; ugota, kenja – ženka - dalmatinski) su domaće životinje rasprostranjene cijelim svijetom. Njihov izvorni oblik je afrički magarac (Equus asinus), Za razliku od domaćih konja, kopita magarca prilagođena su kamenoj, neravnoj podlozi (magarci se ne potkivaju!). Daju im siguran oslonac, ali nisu pogodni za brzo trčanje. No, magarci svejedno mogu, u iznimnim slučajevima, postići brzinu do 50 km/h. Boja krzna im je siva ili smeđa do crne, ponekad crvenkasta. Magarci su u pravilu dugovječniji od konja i mogu biti i stariji od 40 godina.

Dalmatinski magarac je na ovim prostorima poznat od davnih vremena. Bio je nezamjenjiv pomoćnik u radu na teškim terenima. Postoje brojni zapisi o magarcu i njegovoj nazočnosti na području Republike Hrvatske. Jedan od najranijih zapisa o magarcu potječe još iz 1214. godine u statutu grada i otoka Korčule. U svojim djelima magarca su spomenuli mnogi naši književnici poput Gundulića, Držića, Marinkovića, Baloga, Matvejevića, Cettineo, Uvodić i drugih. Na područje Hrvatske, na obale Jadranskog mora, dolazi razvojem trgovačkih veza s civilizacijama Perzije, Egipta i Grčke.

Današnji magarac plod je više prirodne selekcije nego odabira čovjeka.
Opstao je u iznimno teškim uvjetima držanja i hranidbe, te je zato znatno niži, manji od izvornih oblika. Zbog svoje velike izdržljivosti i skromnosti koristio se kao radna snaga u izrazito nepovoljnim uvjetima. Još prije pedesetak godina populacija magaraca bila je vrlo brojna (oko 40 000). Danas populacija svih magarca (80 % svih magaraca u Hrvatskoj su dalmatinski magarci) pod selekcijskim obuhvatom iznosi 1105 jedinki. Prema nekim procjenama smatra se da ih sveukupno nema više od otprilike 2000 grla.

Magarci su životinje koje žive u stadu (vole društvo), tako da samoću teško podnose. Tijekom povijesti najbolje rezultate u radu imao je u krševitim krajevima u priobalnom području i na otocima. Na tim terenima zastupljene su kulture poput maslina i vinove loze koje traže ručnu obradu tla. Makar i uz nedostatak dovoljnih količina hrane, magarac je idealan pomoćnik i radna životinja. Može nositi teret i do 120 kg na veliku udaljenost (preko 6 km). U radu ima živahan korak i izrazito je ustrajan, što je u suprotnosti s predrasudama da je tvrdoglav i lijen. Magarci se najčešće koriste tako da nose teret na leđima, a rjeđe tako da vuku teret. Glasa se njakanjem (magare njače) ili, kako još kažu, reve.

U basnama i bajkama magarac je tvrdoglava, često i glupa životinja. Tu je porijeklo i danas korištene riječi "magarac" u pogrdnom smislu. U alegoriji o Buridanovom magarcu magarac ugiba od gladi, jer se ispred dva jednako dobra stoga sijena ne može odlučiti, iz kojeg bi jeo. „Zapravo, magarac ima puno pravo na tvrdoglavost i na mnoge druge samovoljnosti s obzirom da je zacijelo najiskorištenija i najzloupotrebljenija od svih životinja božjih.


Magarcu se nameće samar, a glagol nasamariti znači nekoga prevariti, iskoristiti i napraviti od njega budalu.
Umjesto toga glagola može se, u istom smislu, upotrijebiti još neposredniji glagol – namagarčiti“ (Anatolij Kudrjavcev).

+385 (0)91 539 7109
+385 (0)91 1504 989
+385 (0)91 588 0850

Pošaljite nam e-mail!


 
  Naslovna    Dvori    Primošten  •  Foto galerija    Naša lokacija    Kontakt
+385 91 539 7109 / +385 91 1504 989 / +385 91 588 0850
info@baculov-dvor.com